– Jedina sigurnost da će birački spisak biti tačan i ažuran je da se istovremeno srede registri prebivališta i državljana, a sva lica za koja su se stekli zakonski uslovi, budu izbrisana iz biračkog spiska, u zakonom propisanoj proceduri – kazala je za Portal RTCG izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Ana Nenezić.
Smatra da podatak da se od 8.marta ove godine, kada je zaključen birački spisak za predsjedničke izbore, do 24.marta pojavilo novih oko 1.500 glasača predstavlja ozbiljan alarm.
Problemi sa biračkim spiskom su godinama prisutni u političkoj javnosti, zbog čega je jednim dijelom smanjeno povjerenje u regularnost izbornih procesa. Bivše opozicione stranke, koje su sada na vlasti, godinama su tvrdile da DPS Crne Gore manipuliše biračkim spiskovima na kojima, osim ,,fantomskih” birača ima umrlih, duplo upisanih i lica koja decenijama ne žive u našoj zemlji.
Kako je istakla Nenezić, ono oko čega postoji puna saglasnost svih aktera izbornog procesa je da Crna Gora nema niti ažuriran, niti tačan birački spisak.
– U biračkom spisku Crne Gore 17. januara bilo je, prema podacima MUP-a, 543.175 birača, što je za preko tri hiljade više nego na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine, kada ih je bilo 540.026. Imajući u vidu da u Crnoj Gori zvanično, prema podacima Monstata, ima 618 hiljada stanovnika, ispada da je broj birača u odnosu na broj stanovnika čak 88 odsto. Ta ogromna nesrazmjera između broja birača i broja stanovnika, koji su se gotovo izjednačili, ukazuje da birački spisak nije tačan niti ažuran. Evropski standard je da taj odnos bude 70 odsto – kazala je Nenezić.
Upozorila je na važnost rješavanja ovog pitanja.
– Ukoliko bi postojala politička volja, sam postupak bi bio prilično jednostavan. Jedina sigurnost da će birački spisak biti tačan i ažuran je da se istovremeno srede registri prebivališta i državljana, a sva lica za koja su se stekli zakonski uslovi, budu izbrisana iz biračkog spiska, u zakonom propisanoj proceduri. Međutim, političke partije nijesu pokazale interesovanje da se ovaj problem razriješi. I ne samo ovo pitanje, već se, rekla bih, u potpunosti odustalo od ukupne izborne reforme – upozorila je Nenezić.
Kako je navela, danas nemamo, niti možemo dobiti podatke o tome koliko crnogorskih državljana živi van Crne Gore a istovremeno imaju formalno prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori, te koliko njih se trajno iselilo, koliko lica ima istovremeno prijavljeno prebivalište ili stečeno državljanstvo u drugim zemljama.
– Kao ni da li je to državljanstvo stečeno suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu. Mnogo ozbiljniji problem je što ove podatke nemaju ni nadležne crnogorske institucije. Zakon o registrima prebivališta i boravišta propisuje mogućnost, ali ne i obavezu crnogorskog državljanina da prilikom iseljenja iz Crne Gore kako bi se nastanio u drugoj državi, odjavi prebivalište. Time imamo nepoznat broj lica koja nijesu odjavila prebivalište prilikom odlaska u inostranstvo na duže vrijeme, a glasali su na izborima iako samo fiktivno ispunjavaju uslov prebivališta – objasnila je Nenezić.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju za 2022. godinu konstatovala da nije postignut nikakav napredak kad je u pitanju izborna reforma.
U slučaju preseljenja iz Crne Gore, crnogorski građani imaju zakonsku obavezu da u MUP-u odjave prebivalište. Iako je to obaveza građana, zakon ne propisuje kazne za neprijavljivanje.
(Izvor:Agencije,RTCG)
